Tatjana Vehovec: Tekst na vebu je osnova a ne nadogradnja

Tatjana Vehovec. Na internetu poznata i kao Mooshema, po svom blogu koji vodi od 2007. Zahvaljujem joj se na šansi da uradimo kratak intervju i objavim ga na ovom blogu, jer ona se, između ostalog, veoma uspešno bavi i veoma bitnim segmentima SEO optimizacije: kopirajting, konsalting za komunikaciju i društvene medije, SEO i HEO kopirajt, veb sadržaj, …

Tatjana Vehovec SEO i HEO kopirajter

Tanja, jedan si od osnivača Blog Open-a, vodiš blog Mooshema, baviše se SEO kopirajtingom i konsultant si za društvene medije u agenciji Kolegijum (ovde ne bih da nabrajam ostale aktivnosti jer je spisak prilično dug, pa se zadržavam samo na oblastima vezanim za internet). Kojim redosledom su dolazile ove aktivnosti vezane za internet? Kako si krenula da se baviš SEO kopirajtingom?

– Za sve je kriv blog! Taj trenutak, februara 2007. godine, kada sam u želji da raspravim nešto sa svetom, otvorila ceo sajt da to uradim. Komunikacija na Internetu me je skroz kupila, za veoma kratko vreme. Imam utisak da sam se za samo nekoliko meseci povezala sa svim blogerima regiona koji su tada bili aktivni. Nije bilo drugog načina povezivanja, nego putem blogova, još uvek se čudim kako smo uspevali da vodimo tako žive razgovore i stvaramo tako bliske veze na toliko mnogo različitih, kabastih mesta, kakvi su blogovi.

Iz ove komunikacije rodio se prvi BlogOpen – potreba da se uživo sretnemo i materijalizujemo virtuelno poznanstvo. Bila sam u inicijalnom timu sa Peđom Pušeljom (Blogovski) i Markom Hermanom, bilo je neophodno da to neko pokrene i organizuje, iako je to zapravo pravi, izvorni, možda prvi grass root projekat kod nas.

Moja urođena komunikativnost, na Internetu me je gradila, ali i edukovala. Izazivala znatiželju i stalnu, neutaživu glad za novim saznanjima i komunikacijom. Tako se iz mog hobija, blogovanja, rodio i moj posao u Kolegijumu. I dan danas, nakon skoro 8 godina, sa istom strašću i znatiželjom bavim se ovim trima stvarima, komuniciram, iako su se načini na koji to činim značajno promenili od tad: svojim blogom Mooshema – koji je postao specijalizovan za zdrav stil života, BlogOpenom – koji se pretovrio u front za odbranu digitalnih prava i sloboda i, konačno, svojom malom agencijom Kolegijum koja je specijalizovana za, gle!, komunikaciju na Internetu.

Da li ti se kao klijenti češće obraćaju agencije, kao podizvođaču, ili direktno klijenti kojima je potreban SEO kopirajt i sadržaj za web?

– Podizvođačke poslove za sve ove godine bih mogla da nabrojim na prste. Ne, to nije glavni izvor mojih poslova i srećom da se nikada nisam oslonila na to, iako gajim duboke profesionalne veze međusobnog uvažavanja sa mnogim istaknutim ljudima iz istaknutih agencija. Moj posao kopirajtera za veb, kao i posao konsultanta za komunikaciju na vebu, doneo mi je – blog. To je bilo moje prvo polje za promociju. Način na koji pišem, potpuno bezvezne stvari gledano sa stanovišta posla, pokazao je mojim stalnim, prošlim i potencijalnim klijentima da mogu da učinim to isto i za njih, u ozbiljnom, profesionalnom tonu.
Dakle, glavni izvor mojih poslova je direktan kontakt, uglavnom iniciran od strane klijenta. Do sada nisam imala potrebu da sama tražim klijente, oni su sami pronalazili mene, ili preko mojih sajtova, ili preko preporuke drugih. U promociju svog posla uložila sam 0 dinara i beskonačno mnogo sati provedenih u komuniciranju na vebu.

Koliko se kod nas prepoznaje potreba za uslugama koje Kolegijum nudi, a namenjene su websajtovima? Oseća li se rast u tom pogledu zadnjih godina?

– Poslednje, 2014. godine, osećala se teskoba. Tekst na vebu se još uvek razume kao nekakva nadogradnja, a ne kao baza. A kada nešto shvataš kao nadogradnju, onda veruješ da bez toga možeš ili da to možeš sam, ti, ili tetkina mala koja je brucoš na Filozofskom, posebno u uslovima ograničenog budžeta, sa čim se suočavaju moji klijenti, a onda i ja zajedno sa njima.

Ako poredim period od pre par godina, sa godinom iza nas, onda bih mogla da kažem da je ono ranije bio procvat najlepših cvetova, a ovo prošlogodišnje – čišćenje korova.

Celu prošlu godinu, sa stanovišta jednog dela mog posla, kopirajtinga, mogu da opišem kao poslove gašenja vatre: kada shvate da ipak nisu mogli sami, i da im to nije donelo nikakve rezultate, onda klijenti konačno, i nevoljko, posegnu za profesionalnom podrškom i traže pomoć. Međutim, što se tiče usluga konsultacija oko kvalitetnog i naprednog korišćenja društvenih mreža i korporativnih blogova, godina nije bila loša, oseća se porast razumevanja tog aspekta komunikacije.

Google algoritam se stalno menja, te je neophodno i prilagođavanje njemu kada se pišu I web sadržaj i meta tagovi. Koliko je naporno pratiti sve ove promene?

– To je prirodna dinamika ovog posla. Nema spavanja, jer Gugl ne spava, jer Internet ne spava. Ali, to ni najmanje nije naporno, kao što ni hirurgu nije naporno, već prirodno, da usvaja korišćenje novih praksi za bolju realizaciju svog posla. Ovo je posao harmonije i sinhroniciteta koraka. Ples. Tango. Ako ne slušaš muziku i izgubiš korak, očepićeš partnera.

Koristiš li neke alate pri radu? Za odabir ključnih reči ili keyword density, recimo, ili si već razvila osećaj pa su alati svedeni na minimum?

– Koristim alate kao sporednu, a ne kao primarnu podršku svom radu. Mislim da imam osećaj; da sam razvila nepogrešiv osećaj. Drugačije je pisati copy za srpski jezik nego ne engleskom. Svi ti naši padeži, rodovi, brojevi, zahtevaju mnogo više takta i osećaja nego što to treba jednom kolegi koji piše za englesko govorno područje. Zato se i oslanjam na osećaj, kako za pravila i algoritme, tako i na osećaj za čitaoce. Zbog toga se uvek borim za HEO kopirajting (Human Engine Optimization). OK, napisaćemo sadržaj koji će prepoznati mašina, ali, kad jednom dođe ljudsko biće na naš sajt, hajde da taj sadržaj bude ono što će on lično prepoznati kao vredno pažnje i što će ga tu i zadržati.

Šta misliš o poplavi sajtova sa takozvanim click-bait naslovima, i o takvom tipu naslova uopšte? Ima li tu budućnosti ili je to samo jedan od prolaznih trendova?

– Vidiš, click-bait je tipičan, ali potpuno izvitoperen i travestiran HEO kopirajting. Nećete verovati šta se desilo cipeli kad je napravila žulj, ili Ustala je na levu nogu, kad se desilo nešto što joj je povredilo desnu, nisu naslovi koji sadrže ključne fraze ili reči koje će neko pretraživati. Ovo je čist mamac za čoveka, glasno kukumavčenje medija, pardon, “medija”, za malo pažnje, pročitaj me, molim te, zainteresuj se, vidi kako sam glup!, malo više klikova, Klikni me, pliiiz, vidiš da te interesuje šta je iza ovako glupog naslova! još više lajkova i šerova, Hej, sad kad si se ti navukao kao budala, navuci još nekoga, podeli drugima, potrebna nam je poseta, to diže cenu našeg reklamnog prostora…

Čekaj! Content isn’t a king anymore?! Kralj je naslov?

Da, oduvek je za mreže naslov bio kralj, a za pretraživače sadržaj. Ova neravnoteža koja je sada stvorena u kraljevstvu, nesklad između klik-potencijala naslova i lajk-vrednosti informacije u sadržaju, nastala je zbog potrebe medija, pardon, “medija”, da se prilagode mrežama i ljudskoj znatiželji, te da iz toga izvuku materijalnu korist. Taj histeričan nered je zapravo čist biznis.

Strahujem da ovaj trend u eri klika i lajka neće tek tako nestati, već će samo dobijati nove oblike potcenjivanja zdrave pameti i potpunog obezvređivanja vrednosti informacije. Možda je jedini način da se tome odupremo – da im ne dajemo hranu. Dakle, da ne klikćemo i ne lajkujemo. Ja to uporno radim tako, ali nisam dovoljna. Potreban je čitav internet pokret koji svesno i neumoljivo ignoriše te mamce. Sve dok ne dođemo ponovo u ravnotežu.

2 Replies to “Tatjana Vehovec: Tekst na vebu je osnova a ne nadogradnja”

  1. Ma, sjajna Mooshema!
    O čemu god da priča, deluje kao da je lako i logično. A uvek inspirativno.
    Čuj, tango! Jako dobra analogija :)

  2. Google ne zna da li firma A ima halu za pranje tepiha, i moderne uredjaje debelo plaćene, na primer, ili to radi iz garaže sa malo deterdženta. Takodje, ne zna da li firma B, ili pojeidnac C, ima 15 aktivnih krivičnih prijava od strane prevarenih, ali shodno zakonskim propisima i dalje radi i reklamira se, i naravno vara svet, jer Google ima najsofistiiciraniji i najsloženiji sistem rangiranja i pretrage, ali nema pristup podacima ovog tipa i nije baš pametan kako bi mi želeli.
    U prevodu, kao i u životu, dobar marketing je čudo, ali dobar marketing ne podrazumeva najbolji proizvod ili uslugu. To su uvideli mnogi koji nemaju ni dobre, a kamoli najbolje stvari koje prodaju ili promovišu. Ni Internet nije imun na bofl i slabiji kvalitet. Ako se setimo Zozovače, svežije torti od 50 dinara, moraćemo da se pomirimo da su ljudska glupost i neznanje itekako prisutni kod nas i ne samo kod nas. Spas je u drugačijem obrazovanju polupismenog i nepismenog sveta, i onog koji misli da je pisme a kupuje bofl i gleda Pink, ali tog spasa kod nas neće biti za našeg života. Stoga, naravoučenije, u boj ne po razumnim pravilima, već po onim koja su u skladu sa svešću onih kojima se nešto plasira.

Comments are closed.